Studij u malom gradu

Možemo li Orahovicu zvati hrvatskim Oxfordom?

https://www..com/pin/212232201166817786/

Kako je studirati u malom mjestu? S kakvim se problemima susreću studenti koji studiraju u gradiću s pet tisuća stanovnika? Ima li to više prednosti ili mana? Donosimo mišljenje dviju studentica sa sveučilišnog preddiplomskog studija Fizioterapije u Orahovici.

Orahovica je gradić koji se nalazi u Virovitičko-podravskoj županiji. Udaljen je šezdesetak kilometara od Virovitice te sedamdesetak kilometara od Osijeka. Površina grada iznosi 123,9 km2, a ukupan je broj stanovnika oko pet tisuća. Sve bi ovo bile već poznate činjenice o jednom malom mjestu u Slavoniji da se 2016. ondje nije otvorio, ni manje ni više, studij. Prije dvije je godine u Orahovici osnovan sveučilišni preddiplomski studij Fizioterapije. Godinu dana poslije, 2017. godine, osnovan je sveučilišni diplomski studij Fizioterapije u sastavu Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.

Na otvorenju govornici su Orahovicu nazvali hrvatskim Oxfordom, a je li to danas uistinu tako, provjerili smo u razgovoru s dvije studentice toga studija, Martinom i Emom.

Ema se za ovaj studij odlučila pretežno zbog svojih interesa, ali i zbog blizine njenog mjesta stanovanja.

– Živim u Viljevu, malom mjestu pokraj Donjeg Miholjca, ali trenutno boravim u Orahovici zbog fakulteta. Treća sam godina na sveučilišnom preddiplomskom dislociranom studiju Fizioterapije u Orahovici na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek. Odlučila sam se za ovaj studij zbog interesa za medicinu, fizioterapiju i rehabilitaciju, ali i zbog blizine same Orahovice u kojoj se studij odvija.

Martina dolazi iz malo daljega kraja, studentica je druge godine spomenutoga studija.

– Ja sam iz malog mjesta u Međimurju, Donjeg Vidovca. Fizioterapija je moj izbor jer me prvenstveno zanimaju sport i medicina, a ona je područje u kojem se oni objedinjuju. Fascinirana sam i brojnim metodama liječenja koje fizioterapija vrši. Odluci o upisu svakako je pridonijela i velika mogućnost zapošljavanja nakon završenog studija. Zašto baš u Orahovici? Iskreno, jer nisam uspjela upisati u Rijeci. Orahovica je mali gradić, ali je studij priznat na visokoj razini, što je vidljivo iz kvalitete predavača i profesora na fakultetu.

Orahovica se možda ne može mjeriti s velikim studentskim gradovima kada je riječ o smještaju, odnosno količini ponuđenog smještaja za iznajmljivanje studentima, ali Ema naglašava kako cijene najma pretjerano ne odstupaju od onih u većim gradovima.

– S obzirom na to da je Orahovica malo mjesto, bilo je teško pronaći smještaj. No može se naći, ali cijene najma približne su onima u Osijeku. Smatram da je studentski dom potreban, jer bi tada studentski život svima bio daleko pristupačniji.

Ono što grad čini studentskim, također su i trgovine, menze i mjesta gdje studenti mogu za manje novca svoj život u drugom gradu, dalje od obitelji, učiniti lagodnijim. Kada je 2016. godine studij otvoren, takve mogućnosti za studente u Orahovici nisu postojale. Martina nam je otkrila da se situacija ipak malo promijenila.

– Ove godine ostvarena nam je mogućnost korištenja iksica jer je otvorena menza. Ne onakva kakvu možete naći u studentskim gradovima, ali dobar pokušaj. Sigurna sam da su svi studenti zahvalni, ali hrana bi mogla biti puno bolja. Osim toga, drugih mogućnosti, poput studentskih dućana, još uvijek nema.

Što se tiče studentskih poslova, obje su se studentice složile da je ponuda jako mala, a problem im stvara i činjenica da se najbliži studentski servis nalazi tek u Virovitici. Kao i svaki student u većem gradu, tako i studenti u Orahovici imaju potrebu za izlascima, ispijanjima kava u pauzama, druženjima u slobodno vrijeme. Martina smatra da je vrlo bitno što prije pronaći društvo za druženje.

– U Orahovici se društveni život uglavnom odvija po kafićima, što je u tako malom mjestu za lokalno stanovništvo možda dovoljno, ali za studente ipak premalo. Vrlo je važno pronaći društvo da bi pojedinac ondje mogao imati socijalni život. Po tom pitanju, grad radi na poboljšanju sadržaja za mlade te se svake godine ponuda obogaćuje uz organiziranje koncerata, brucošijada, pub kvizova, Adventa, raznih drugih eventa...

Za kraj, Ema je navela još jedan mali problem koji tišti studente putnike.

– Sve u svemu, Orahovica je zaista lijep i miran gradić, ali je njegova povezanost s ostalim gradovima mala. Problem stvara manjak autobusnih linija i nepovezanost grada sa željezničkom stanicom koja se nalazi 5 kilometara dalje, u Dugoj Međi.

Studiranje u malom mjestu ima svojih prednosti i nedostataka, no važno je znati i biti svjestan toga da se očito polako, ali sigurno, iz godine u godinu radi na poboljšanju uvjeta za studente. Možemo li, dakle, Orahovicu zaista zvati hrvatskim Oxfordom? Još uvijek ne. No postoji nekolicina onih koji se trude da to jednog dana postane.  

Komentari na članak

Vezani članci

Oxfordpicture

Biste li mogli položiti prijemni ispit za Oxford?

Ovo je jedan od najtežih testova na svijetu

Prijemni ispit za Oxford jedan je od najtežih na svijetu zbog svojih dvosmislenih i apstraktno postavljenih pitanja.

Glazbenici koji su studirali

Zvijezde glazbene scene su također jednom studirale - pogledajte što!

Pjevajući studirali - 9 poznatih glazbenika s diplomom

Što Chris Martin, Lil Wayne, Lana Del Rey i Diplo imaju zajedničko? Svjetsku slavu? Pjevačku karijeru? Sve to, ali i to što su svi oni studirali!

Monopoly novac

Sorbus Aucuparia

Eto, zato ne možemo biti prijatelji... Kako je kriza uništila moj socijalni život?

Kriza nas je žestoko opalila, a svatko se na svoj način nosi s njom. Možda ćemo kao generacija biti zreliji, cijeniti i ono malo što imamo.

Štrebanje

Sebastijan Ivasović

Studiranje kao moda - studiranje i ostale tlake...

Sveučilišta su puna nemotiviranih studenata koji na visoko obrazovanje gledaju kao na još jednu petogodišnju srednju školu.

Studiranje u inozemstvu

Studiranje u Europi i izvan nje

Erasmus Mundus otvorio natječaj za diplomski studij Novinarstvo, mediji i globalizacija

Erasmus Mundus raspisao natječaj za diplomski studij Novinarstvo, novi mediji i globalizacija. Prijave traju do 10.1.2016. godine.