Osijek četvrtkom

Ljubav prema matematici dovela ju je do ostvarenja najboljeg uspjeha u povijesti Odjela za matematiku

Iva Petovari, FOTO: Privatna arhiva

Iva Petovari apsolventica je na osječkom Odjelu za matematiku. Matematiku voli još od osnovne škole, ali se prava ljubav rasplamsala u srednjoj školi. U srpnju se vratila s natjecanja IMC u Bugarskoj sa srebrnom medaljom i njome ostvarila najbolji uspjeh u povijesti Odjela za matematiku. Sudjelovala je i u pisanju rada „Analiza terorističke mreže 9/11”, za koji je, s još dvije kolegice s fakulteta osvojila treće mjesto. U slobodno vrijeme uživa u čitanju knjiga, gledanju filmova i provodu s društvom.

Serija članaka objedinjena pod krovnim naslovom Osijek četvrtkom nastavlja se. Svakog četvrtka imate priliku upoznati proaktivne osječke studente i one koji su nakon studiranja u Osijeku ondje ostali i zaposlili se. Cilj je razbiti stigmu o tome kako Slavonija izumire, kako u Osijeku nema kvalitetnih studenata, kako svaki od njih jedva čeka dobiti diplomu da se ukrca na autobus za Irsku ili Njemačku. Nije da toga nema ili neće biti, no ovo su priče onih koji uspijevaju iako ih okolina često sabotira.

Osamnaesta sugovornica jest Iva Petovari, apsolventica na osječkom Odjelu za matematiku, koja se u srpnju vratila s međunarodnog matematičkog natjecanja IMC u Bugarskoj gdje je osvojila srebro. Osnovnu i srednju školu završila je u Valpovu i oduvijek je htjela studirati u Osijeku, pa alternative nije ni razmatrala. Osijek je nudio ono što je željela i nije htjela odlaziti daleko od kuće. Od početka školovanja obožava matematiku, ali priznaje da se prava ljubav rodila početkom srednje škole jer je imala odličnu profesoricu, koja ih je znala motivirati za rad i približiti mnoge matematičke teme. Tada je krenula na dodatnu nastavu i počela sudjelovati na natjecanjima te ubrzo shvatila da je to ono što ju stvarno zanima i što želi studirati.

Iva i profesorica Majstorović u Bugarskoj, FOTO: privatna arhiva

Uz ljubav potrebno je za studiranje matematike još toga. Iva kaže kako je itekako važno da osoba voli matematiku i ima smisla za nju jer uspjeh ne dolazi bez toga, ali to nije presudno. Iza svega se, kaže, krije jako puno truda, vježbanja i učenja. Za rješavanje bilo kojeg zadatka nužno je poznavanje i dobro razumijevanje teorijske pozadine, što zahtijeva puno vremena i truda.

– Na kraju se isplati jer je apsolutno odličan osjećaj riješiti neki zadatak ili dokazati neki teorem i pritom ga savršeno jasno razumjeti.

Ova studentica najviše voli algebru i linearnu algebru. Tijekom fakulteta najviše je voljela učiti baš te kolegije i oni su joj bili najzanimljiviji. Uz njih voli i teoriju grafova, iz koje ima temu diplomskog rada te koju je s kolegicama proučavala pišući rad Analiza terorističke mreže 9/11. Rad je to koji je izložila na Primatijadi u Budvi s kolegicama s Odjela za matematiku, a za njega su osvojile treće mjesto. Mentorica im je bila profesorica Snježana Majstorović, koja je zapravo dobila ideju za rad. Na primjeru terorističke mreže napada 9/11, koja je predstavljena grafom, objasnile su razne načine pronalaska najznačajnijeg vrha u grafu.

– Pronalazak nekoliko takvih značajnih vrhova je u takvom grafu ključno jer se njihovim uklanjanjem graf raspada na nefunkcionalne dijelove. U primjeru mreže 9/11 bi se pronalaskom najbitnijih osoba i njihovim uklanjanjem (uhićenjem pojedine osobe ili slično) iz organizacije taj napad mogao spriječiti.

Iva s kolegicama na Primatijadi, FOTO: privatna arhiva

Rad su pisale nekoliko mjeseci jer su samostalno u programima Mathematica i MATLAB pisale razne kodove za pronalazak najznačajnijih vrhova te nakon toga u Mathematici pravile odgovarajuće grafove bez pojedinih vrhova. Nakon programskog dijela analizirale su rezultate te pisale rad. On zapravo predstavlja problem pronalaska najznačajnijeg vrha te prednosti i nedostatke svih korištenih metoda. Otkriva kako se isti postupak i sve opisane metode u radu mogu koristiti na bilo kojoj strukturi koja se može predstaviti grafom, kao što je primjerice Facebook.

Na već spomenutom natjecanju u Bugarskoj natjecao se 351 matematičar sa 70 raznih sveučilišta iz 50-ak različitih država. Iva je osvojivši srebro ostvarila najbolji uspjeh u povijesti Odjela za matematiku. Otkriva kako se pripremala na fakultetu jer se tamo već dvije godine održavaju pripreme za natjecanje u kojima sudjeluju profesorice i asistentice s Odjela. Počela je dolaziti na pripreme jer je htjela naučiti nešto više i raditi takve vrste zadataka iz nekoliko područja matematike koja su obuhvaćena tim pripremama. Na početku nije ni razmišljala o prijavi na natjecanje, ali je na kraju shvatila da joj je to posljednja prilika da sudjeluje u takvom natjecanju te odlučila probati.

U Blagoevgradu su proveli tjedan dana. Samo natjecanje se odvijalo dva dana, po pet sati svaki dan. Priznaje kako su ta dva dana bila malo naporna i stresna. Nakon toga je slijedilo ocjenjivanje tijekom kojeg su bili slobodni raditi što su željeli.

– Sama organizacija cijelog natjecanja je bila odlična i super je biti dio tako nečeg velikog. Bio je odličan osjećaj biti okružen ljudima iz cijelog svijeta s kojima dijeliš ljubav prema matematici. Upoznala sam puno ljudi te je to iskustvo stvarno predivno.

Da ponovno upisuje prvu godinu, Iva bi ponovno upisala isti fakultet jer je prezadovoljna Odjelom, koji je, smatra, prepun izvrsnih i iznimno inteligentnih profesora od kojih je puno naučila. S najvećim predrasudama susretala se početkom studiranja i uvijek su ju plašile priče kako je njen fakultet pretežak, kako se neki kolegiji ne mogu položiti, kako profesori samo žele rušiti studente na usmenima.

– Nakon nekog vremena sam shvatila da se, iako zahtijeva jako puno truda, sve uspije shvatiti i naučiti, da je svaki kolegij zanimljiv na svoj način i da je svakako moguće imati odličnu ocjenu iz njega te da su svi profesori apsolutno fer na svakom usmenom ispitu i da cijene studente.  

MATHOS wallpaper, izrada:

Iako je završila nastavnički smjer, Iva još nije sigurna je li posao u školi njen posao iz snova.

– Uvijek postoje druge opcije i vrijeme će pokazati koja je za mene, no sa sigurnošću mogu reći da ne želim odlaziti puno dalje od Osijeka.

Ključnim razlogom odlaska sve većeg broja mladih iz Osijeka ali i Hrvatske vidi u njihovu osjećaju da ovdje ne mogu ostvariti svoj potencijal i pokazati svoje znanje i vještine. Misli da izvan Hrvatske očekuju bolje prilike i bolje prihode te im je zato najlakše otići. Smatra da nije nužno da je izvan Hrvatske bolje te da se svi trebamo potruditi ostvariti bolje prilike ovdje.

– Naravno, hrvatski obrazovni sustav i gospodarstvo bi trebali početi pratiti globalne trendove, no to se u Osijeku polako događa razvojem Osijek Software Cityja te otvaranjem novih i aktualnijih fakultetskih smjerova kao što su Matematika i računarstvo na Odjelu za matematiku.

Nastava je ponovno počela i polako se privikavamo na tempo po pitanju predavanja. Kako ne biste prenaglili, u pauzama čitajte o osječkim proaktivnim studentima. Sve što trebate jest klik na link i u Osijeku si.

Komentari na članak

Vezani članci

Ivan Majić Naslovna

Smart Caffe

Ivan Kristijan Majić studentima prezentirao koliko je truda potrebno za organiziranje adventskih događanja

Kao i svakom velikom vizionaru i kreativcu, bilo mu je nezamislivo da se prije svega nekoliko godina u Zagrebu Advent svodio na par štandova – i to je bilo sve. Kada je došao u Osijek sa svojom idejom o ovoj zimskoj manifestaciji u kojoj uživaju sve generacije, nisu ga shvaćali ozbiljno.

Ivan Zvonimir Prša, FOTO: Privatna arhiva

Osijek četvrtkom

„Svaki posao može biti posao iz snova, ako si stvoriš takvo okruženje“

Ivan Zvonimir Prša student je Građevinskog fakulteta u Osijeku koji ne voli imati slobodnog vremena, pa ga upotpunjava raznim volonterskim aktivnostima. Aktivan je član udruge studenata SGFOS s kojom organizira razne projekte, a onaj najveći – ISUCCES nagrađen je kao najbolji studentski projekt Sveučilišta u Osijeku te kao najbolji studentski projekt udruga u Hrvatskoj. Veliki je ljubitelj glazbe. Svira gitaru, trenutno uči svirati usnu harmoniku, a želja mu je još naučiti svirati bubnjeve i violinu. Član je i kršćanske zajednice Frama, spasilačkog kluba LEGE te volonter mentor na projektu VolOn.

Mia Filipov, FOTO: Privatna arhiva

Osijek četvrtkom

„Što sam više čitala, pogotovo tijekom fakulteta, postajala sam svjesnija koliko neki ljudi dobro pišu“

Mia Filipov studentica je druge godine diplomskoga studija Hrvatskog jezika i književnosti (nastavnički smjer) i Pedagogije. Dobitnica je Rektorove nagrade za seminarski rad, dobila je veliku pohvalu (magna cum laude) za završen preddiplomski studij, a samo godinu dana nakon i pohvalu za izvannastavne aktivnosti. Autorica je nekoliko znanstvenih radova, izlagala je na nekoliko predavanja, tribina i simpozija te je bila glavna urednica časopisa „Aleph". U budućnosti želi raditi s mladima u školi ili na fakultetu, a dok do toga ne dođe, iskorištava slobodno vrijeme za treninge, p(r)oučavanje hrvatskoga jezika i književnosti, čitanje, slušanje rocka, bluesa, soula i funka te uživa u druženju s prijateljima.

Brza linija u SC-u

Studentska prehrana u Zagrebu, Splitu i Osijeku

Dežurni studentski restorani tijekom produženog vikenda

Tri će zagrebačke studentske menze biti dežurne tijekom produženog vikenda, po jedna u Splitu i u Osijeku.

Borna Biljan, FOTO: Privatna arhiva

Osijek četvrtkom

„Skoro su padali u nesvijest kada sam odlučio ostati u Osijeku na Medicini, iako sam upao u Zagreb"

Borna Biljan dvadesetšestogodišnji je doktor medicine koji se trenutno specijalizira u području pedijatrije u Osijeku. Odradio je bilateralne prakse u Turskoj, Japanu i Španjolskoj te je stažirao godinu dana u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici „Sveti duh". Sudjelovao je na raznim kongresima i samostalno održavao predavanja. Unatoč trendu iseljavanja u Slavoniji, Borna se u budućnosti vidi u Osijeku gdje želi raditi i zasnovati obitelj.